Projekt razrađuje postavljanje od 12 do čak 24 vjetrogeneratora, koji bi proizveli polovinu godišnjih potreba Krka za električnom energijom. Za otok i otočane najbolje bi bilo kad bi vjetroelektrana mogla na neki način ostati u vlasništvu lokalne zajednice i građana, a ne nekog »vanjskog« investitora
U sjedištu komunalnog društva Ponikve općinskim vijećnicima Punta i Baške predstavljena »Predinvesticijska studija izgradnje vjetroelektrana na otoku Krku«. Dvosatnoj prezentaciji planova energetičara koji su odnedavno sastavnica otočnog komunalca, uz direktora Franu Mrakovčića i Zdenka Kirinčića, rukovoditelja Ponikvine energetske organizacijske jedinice nazočio je i Edo Jerkić, stručnjak za savjetovanje i vođenje projekata obnovljivih izvora energije. Upravo je on okupljenim vijećnicima, bašćanskom načelniku Toniju Juraniću te zamjeniku puntarskog načelnika Goranu Bonifačiću predstavio netom zgotovljenu predinvesticijsku analizu koju su za krčke komunalce-energetičare izradili predstavnici konzultanstkih kuća »Megajoule« i »Vivosminia«. Ostvare li se nakane inicijatora projekta, Krk bi u razdoblju od oko tri do pet godina mogao dobiti prilično velik, a navodno i vrlo isplativ energetski pogon koji bi proizvodio električnu energiju dostatnu za zadovoljenje polovice cjelokupnih godišnjih potreba otočana i njihova gospodarstva.
Uži izbor
Nakon analiza i preliminarnih mjerenja ustanovljeno je da idealne pozicije za gradnju vjetroparka s 12, pa do čak 24 velika vjetrogeneratora postoje na jugoistočnom području otoka Krka, ustvrdio je Jerkić objasnivši da su između većeg broja razmjerno dobrih odnosno vjetrovitih lokaliteta u najuži izbor ušla dva – onaj na vjetrovitoj visoravni između Baške i Vrbnika te drugi, na lokaciji Obzova, na samoj razmeđi općina Baška i Punat. S obzirom na saznanja da se na prvospomenutoj lokaciji gnijezde bjeloglavi supovi te da ondje ima značajnih ograničenja vezanih uz zaštitu ornitoloških staništa, ocijenili smo da je najbolja lokacija u konačnici upravo širi potez Obzove, zone na brdu između Batomlja i Stare Baške gdje se na oko 24 tisuće kvadrata zemljišta u državnom vlasništvu može smjestiti veći broj visokih vjetroagregata, ustvrdio je autor predinvesticijske studije. Prezentirana vizija projekta koji bi mogao izmjeniti vizuru otoka Krka, a posebice Punta i Baške, pokazala je i da bi se realizacijom tog čak 41,5 milijuna eura vrijednog projekta otok Krk mogao značajno približiti ciljevima determiniranim Strategijom nulte emisije CO2 koju su 2012. usvojile sve krčke lokalne jedinice – energetskoj neovisnosti, okretanju obnovljivim izvorima energije i nultoj emisiji ugljičnog dioksida.
Isplativost
Konzultant Jerkić predstavio je i neke okvirne energetske i financijske parametre projekta koji bi, ovisno o pretpostavljenim otkupnim cijenama energije, mogao biti isplativ već u roku od pet i pol pa do najviše osam i pol godina. Prema izračunima Ponikvinih stručnjaka, postigne li se među lokalnim samouopravama i samim građanima otoka Krka neki model zadružno-investicijskog organiziranja, ulaganje u vjetar moglo bi biti isplativije od koristi koje privatni ulagači ostvaruju ulaganjima u štednju, pa čak i izgradnju turističkih apartmana. Iako su predstavljene vizije odnosno mogućnosti izgradnje prve krčke vjetroelektrane još uvijek na prilično dugom štapu, prezentacija lokacije i tehničko-tehnoloških načina korištenja energije vjetra kod okupljenih nije naišla na protivljenje, a prema svemu sudeći niti rezerve. Predstavnici Punta su, čim se otvorila diskusija, razgovor usmjerili u pravcu iznalaženja mogućnosti uklapanja najvećeg mogućeg broja vjetroagregata kao i izviđanju mogućnosti »ukomponiravanja« solarnih elektrana u vjetropark.
Prvi koraci
Odluče li se otočani uistinu krenuti tim putem, sljedeći koraci trebali bi obuhvatiti odabir kvalitetnog stručnog tima kojemu bi bila povjerena izrada kompletne tehničke dokumentacije i vođenje projekta. Među prve korake spada i postavljanje mjernog stupa na Obzovi kako bi se detaljnije procijenili potencijali vjetra i optimizirao raspored vjetroagregata. Uz to, planirane bi aktivnosti obuhvatile i izmjene prostornih planova općina Punat i Baška čime bi se na tom području trebala omogućiti ulaganja te vrste, a potom i omogućilo pokretnje postupka izrade studije utjecaja tog megaprojekta na okoliš. Dobije li projekt Ponikava zeleno svjetlo otočne, a posebice lokalnih zajednica Punta i Baške poradit će se i na definiranju najboljeg načina financiranja tog tristotinjak milijuna kuna »teškog« projekta koji bi, prema onom što je izrečeno, za otok i otočane mogao imati smisla samo ukoliko bi vjetroelektarna na neki način ostala u vlasništvu lokalne zajednice i samih otočana, a ne nekog »vanjskog« investitora.
Nema prepreka
Iako je velik dio otoka, pa tako i cjelokupni obuhvat VE Obzova obuhvaćen programom Natura 2000 kojim se unutar EU-a štite i čuvaju najvrijedniji prirodni resursi, ta činjenica nije zapreka u realizaciji projekta, rekao je Jerkić. Predstavnik Ponikava Zdenko Kirinčić naglasio je pak da je od predstavnika JU Priroda i Zavoda za prostorno uređenje PGŽ-a dobio potvrdu da na području Obzove nema apsolutno nikakvih »prirodnjačkih« ograničenja koja bi onemogućavala izgradnju tog oblika energetskog postrojenja.
Što će reći javnost?
Da će se oko moguće izgradnje vjetroelektrane na Obzovi, danas nedirnutom području jugoistoka otoka Krka morati i imati o čemu raspravljati nije bilo teško zaključiti već i iz predstavljenih realnih vizualizacija buduće elektrane te predočenih izmjena vizure te zone, posebice Baške iz koje će biti vidljiv dio instaliranih golemih vjetroagregata. Hoće li javnost takve objekte ondje željeti i htjeti prihvatiti i po koju cijenu tek će se vidjeti, a u obzir će, osim ulaska u nedirnuta prostranstva Bodulije valjati uzeti u obzir i »prirodnjačka ograničenja« kao i činjenicu da se tim područjima koriste lokalni ovčari, ali i turisti – planinari, šetači pa i brdski biciklisti kao i da će, prije same elektrane, na tom potezu trebati izgraditi ceste kojima će se do Obzove šleperima dopremati goleme »vjetrenjače«. Hoće li se investicije te vrste od otočana doživjeti devastacijom okoliša ili pak njegovim oplemenjivanjem sadržajima koji nose zaradu ali i odašilju poruku njihove ekološke osvještenosti tek ostaje vidjeti. To se iz prezentacije kojoj je nazočio tek manji broj vijećnika dviju krčkih općina ipak nije moglo iščitati.