NA SJEVERNOM Jadranu su od početka lipnja zabilježene neuobičajeno velike količine sluzavih nakupina, najveće u zadnjih 20 godina.

Iako njihov sastav nije izravno opasan za kupače, sluz može biti neugodna, kako estetski i mirisom tako i zdravstveno jer se u njoj mogu nalaziti različiti organizmi (NASA-ina karta dolje).

Dr. sc. Daniela Maric Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora, Instituta Ruđer Bošković, tumači da uz amorfnu želatinoznu masu nakupine uključuju široku lepezu živih i neživih čestica koje se na nju uhvate.

“Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada te naplavine trupaca i granja donesene rijekama”, kaže naša znanstvenica koja se na IRB-u bavi ekologijom i dinamikom fitoplanktona.

Nakupine najviše ugrožavaju pričvršćene morske organizme

Maric Pfannkuchen kaže da su, osim vode, glavne kemijske komponente sluzavih nakupina složeni šećeri.

“Oni sami po sebi nisu opasni za zdravlje kupača, no ponekad kod izrazito osjetljivih ljudi mogu izazvati iritaciju na koži zbog tvrdih čestica – kostura organizama, čestica sedimenata i sl. Nakupine puno negativnije utječu na nepokretne i slabije pokretne morske organizme koji se ne mogu povući iz sluzi jer prilikom njezina raspadanja dolazi do trošenja kisika i povremene hipoksije. Zbog velike količine sluzi disanje im može biti otežano ili onemogućeno, što može dovesti do njihove smrti”, tumači Maric Pfannkuchen.

Odakle sluz?

Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more.

Maric Pfannkuchen kaže da sluzave nakupine nastaju djelovanjem fitoplanktona koji pod određenim uvjetima proizvodi i izlučuje velike količine organskih tvari.

“Mikroskopske stanice fitoplanktona produciraju i izlučuju polisaharide u suvišku kada su izloženi hranjivim solima koje nisu u ravnoteži s obzirom na njihove potrebe, i to pogotovo u ljetnim mjesecima, kada je fotosinteza jaka.

Mikroskopskom analizom uzoraka utvrdili smo veliku brojnost i raznolikost mikroskopskih fitoplanktonskih algi. Radi se o uobičajenim vrstama koje inače žive u Jadranskom moru”, tumači.

Sluz u Jadranu nije novost

Povremena hiperprodukcija sluzi nije novost u sjevernom Jadranu.

Maric Pfannkuchen kaže da prvi zapisi potječu još iz 1729., kada je fenomen prvi put opisan kao “Mare sporcho”, što u prijevodu s talijanskog znači “prljavo more”.

Od tada do danas more je mnogo puta cvjetalo i proizvodilo sluzave nakupine.

Primjerice, postoje zapisi iz 1729., 1872., 1880., 1891., 1901., 1903., 1905., 1920…

U novije doba ono se bilježilo učestalije: 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2007., 2014., 2018.

No Maric Pfannkuchen kaže da se posljednjih desetljeća javljalo u manjem obimu te da su ga mogli primijetiti samo ronioci i ribari.

“Fenomen se ne događa samo u Jadranu nego i u drugim dijelovima Sredozemlja i nekim svjetskim morima. 2021. i 2022. fenomen je zabilježen u masovnom obliku u Mramornom moru u Turskoj. U sjevernom Jadranu ovako jako cvjetanje mora nije zabilježeno od 2004.”, kaže Maric Pfannkuchen.

Nakupine u raznim bojama, oblicima i veličinama

IRB-ova znanstvenica kaže da se sluzave nakupine mogu javljati u raznim bojama, od bijelih i ružičastih do žutih i smeđih, u različitim oblicima, kao što su sitne pahuljice, niti, zavjese, mreže, oblaci, sluzavi ili želatinozni površinski pokrivači, te u različitim veličinama, od nekoliko milimetara do nekoliko stotina metara.

“Njihova rasprostranjenost u vodenom stupcu ovisi o raznim čimbenicima. Obično se sluz počne nakupljati u dubljim slojevima, no zatim ispliva, najčešće zbog zarobljenih mjehurića plina, koji je izdižu na površinu. Vjetrovi i površinske struje tijekom dana najčešće nose nakupine prema obali, uglavnom prema zatvorenim uvalama, lukama i plažama. Osim neugodnog osjećaja na koži, može se osjetiti i neugodan miris kada se sluz počne razgrađivati. Nakupine su nošene vjetrom i morskim strujama i pomiču se kroz dan. Obično su u jutarnjim satima dalje od obale, a mjesto na kojima ih možemo vidjeti ovisi o tome kako puše vjetar koji dan. Stoga se, kada se odlučimo na kupanje, uvijek mogu izabrati neke plaže na kojima nisu prisutne. Ako je moguće, nakon kupanja je dobro istuširati se. Nakupine nije moguće pokupiti ili očistiti zbog njihove konzistencije. U 90-ima su se uz plaže postavljale mreže koje su ih trebale držati podalje od obale, no taj sustav nije bio naročito učinkovit”, tumači naša sugovornica.

Hrvatska je napravila velike korake

Maric Pfannkuchen kaže da je Hrvatska u zadnjih 20 godina puno uložila u pročišćavanje otpadnih voda.

“Mnogi gradovi sagradili su separatore i druga rješenja za pročišćavanje otpadnih voda. Kruzeri i marine sigurno mogu imati neki utjecaj na ekosustav, no on je vrlo lokaliziran. Ovdje pričamo o fenomenu koji je zahvatio cijeli sjeverni Jadran i, ako gledamo slike satelita PACE, možemo zaključiti da se krenuo razvijati uz talijansku obalu krajem svibnja pa se početkom lipnja proširio po cijelom sjevernom Jadranu. U našem području smatramo da razvoju ovog fenomena najviše pridonosi pojačan utjecaj rijeke Po”, ističe znanstvenica.

Mehanizam nije do kraja razjašnjen

Maric Pfannkuchen ističe da pravi razlog zbog kojeg stanice počinju proizvoditi sluzavu tvar nije do kraja razjašnjen.

“Sigurno mu doprinose stabilno vrijeme, pojačan dotok rijeka, naglo zagrijavanje mora, izraženi gradijenti saliniteta i temperature te rano stvaranje termokline i raslojenost vodenog stupca. Od početka cvjetanja znanstvenici iz Centra za istraživanje mora u Rovinju intenzivno sakupljaju uzorke i analiziraju različitim metodama tako da se nadamo nekim novim spoznajama”, ističe naša znanstvenica.

Slika klorofila (crveno, što tamnije, to više) slikana satelitom PACE. Prva je fotografija od 22.5.2024, druga od 6.6.2024., a treća od 17.6.2024. 

Što trebaju poduzeti centralne i lokalne vlasti?

Maric Pfannkuchen smatra da bi centralne vlasti trebale izdvojiti više novca za proučavanje tog fenomena.

“Rutinski monitoring nije dovoljan za detaljno istraživanje tako kompleksnog ekosustava kao što je Jadran”, kaže.

Lokalne vlasti pak trebaju informirati građane i turiste.

“Nema potrebe za dizanjem panike. Radi se o prirodnom fenomenu kojem smo imali prilike svjedočiti i u prošlosti”, dodaje Maric Pfannkuchen.

Vjetar bi mogao pomoći

Ističe da nakupine nisu štetne za kupanje.

“No, ribari mogu očekivati poteškoće u svom radu i smetnje na svojim alatima. Nažalost, ne možemo predvidjeti trajanje fenomena; ono ovisi o vremenskim prilikama i cirkulaciji u području sjevernog Jadrana. Pretpostavlja se da bi jača bura i maestral pomogli da fenomen prije završi”, kaže Maric Pfannkuchen.

Sluzavi agregati fotografirani ispod površine (snimka Centra za Istraživanje mora, IRB)

Sluzavi agregati na svjetlosnom mikroskopu (CIM, IRB)

Znak onečišćenja vode

Dr. sc. Petar Kružić s PMF-a u Zagrebu, morski biolog, kaže da su eutrofikacija i cvjetanje algi često znak onečišćenja vode koje se događa kada deterdženti, gnojiva ili otpadne vode uđu u rijeku, jezero ili more.

“Velike količine hranjive tvari, često iz antropogenih izvora kao što su poljoprivredno otjecanje – u sjevernom Jadranu iz rijeke Po – nakon velikih kiša i ispiranja tla u more ili ispuštanje otpadnih voda kroz kanalizaciju mogu ubrzati rast fitoplanktona i stvaranje sluzi. Prekomjerni rast algi blokira sunčevu svjetlost potrebnu za rast drugih algi i morskih cvjetnica. Nakupine algi prvo se nalaze na površini mora i predstavljaju vizualno neugodnu pojavu za kupače, ali su potpuno bezopasne za ljudsko zdravlje, ako se radi o bakteriološki čistom moru. Kasnije sluz potone na morsko dno, a bakterije ju razgrađuju trošeći kisik pa stradavaju nepokretni organizmi poput spužvi i koralja te slabo pokretni poput trpova i ježinaca. Cvjetanje fitoplanktona u Jadranu je uglavnom bilo vezano za njegov sjeverni dio, no danas se javlja duž cijele istočne obale”, tumači Kružić.

Alga acinetospora na morskoj travi posidoniji (Petar Kružić)

“Za razliku od sjevernog dijela Jadrana, gdje se sluz prvo vidi na površini, u drugim dijelovima ona se prvenstveno taloži na morskom dnu. Ondje često prekriva šume gorgonija. Bakterije iz sluzi napadaju i tkivo koralja te često dolazi do uginuća cijelih kolonija. Uz povišene temperature mora koje uzrokuju klimatske promjene dolazi do masovne smrtnosti populacija koralja i spužvi. Cvjetanje duž cijele jadranske obale događa se zadnjih 5-6 godina, a prilično je opasno za podmorski svijet”, dodaje naš morski biolog.

Utjecaj intenzivnog turizma

Smatra da cvjetanju mora pridonose kanalizacija, kruzeri i marine, odnosno generalno intenzivni turizam.

“Cvjetanja bi bilo i bez toga, ali znatno, znatno manje. Treba primarno ukloniti kanalizaciju iz mora. Također, treba pametno upravljati marikulturom u Jadranu; ne raditi grešku kao u Zadarskoj županiji i pretrpati more kavezima. U svim lukama za kruzere treba napraviti odvodnju otpadnih voda s broda”, poručuje Kružić.

Što mogu učiniti lokalne vlasti?

Naš morski biolog kaže da imamo pozitivne pomake s kanalizacijom u Istri, na Mljetu i sl., no smatra da to nije dovoljno.

“Prije se mislilo da će stvar biti riješena ako se kanalizacijske cijevi postave 300 metara od obale. Međutim, tijekom bure se više od pola otpadne vode vraća prema obali. Za onečišćenja trebaju postojati kazne, ali visoke. Ne one nakon kojih će prekršitelji pitati da bi unaprijed platili za cijeli mjesec. Tu kaskamo”, poručio je Kružić.

***

Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.

Autor teksta: Nenad Jarić Dauenhauer, index.hr